Berislav Kutle: U 2020. godini očekujem blago sniženje kamatnih stopa na sve kredite

0
109

Bankarski sektor najrazvijeniji je od svih u našoj zemlji. Prvi njegov čovjek, Berislav Kutle, direktor Udruženja banaka BiH, za Klix.ba je govorio o najaktuelnijim pitanjima za banke, ali i sve upućene na njih.Kako ocjenjujete trenutno stanje u bankarskom sektoru kod nas, posebno kroz broj banaka koje posluju na tržištu?

Bankarski sektor je od samog formiranja BiH kao države do danas jedan od osnovnih temelja razvoja BiH. Kroz taj period je izrastao u respektabilan, samoodrživ, profitabilan sektor i najizrazitije pozitivno utječe na sve promjene u društvu. I ove godine će bankarski sektor imati izuzetne rezultate koji se očituju ne samo u profitabilnosti istog, nego u kompletnom utjecaju koji imaju na sva zbivanja u društvu. Dugoročno gledano, usitnjenost bankarskog sektora će se morati mijenjati iz više razloga. Kao prvo smanjenje mogućnosti kreiranja prihoda kroz postojeće proizvode smanjuje mogućnost samoodrživosti malih banaka. Kao drugo, zbog puno veće ponude od potražnje bankarskih proizvoda, banke nemaju veliku mogućnost kreiranja prihoda kroz prirodni rast. Treći razlog je što se smanjuje mogućnost kreiranja profitabilnosti kroz smanjenje troškova. To će neminovno dovesti do smanjenja broja banaka (povećanje aktive) kroz akviziciju -spajanje banaka.

Bankari nam se žale da velika sredstva “leže” na trezoru Centralne banke, da su kamatne stope rekordno niske, a privreda nedovoljno snažna za ozbiljno investiranje. Kako pokrenuti stvari s ove tačke?

Dobro ste postavili analizu trenutnog stanja, ali je isto tako jasno da niko nema čarobnu kuglu da riješi te probleme. U istoj situaciji su i banke u EU pa uz svu ekonomsku i neekonomsku podršku ECB-a i ostalih institucija još nisu napravile gotovo nikakav pomak. Pitanje “viška” novca kod Centralne banke BiH je pokazatelj kako u društvu – bankama ima suficit novca po viđenju. S tim novcem banke ne mogu ništa činiti. On je za njh čisti trošak ukoliko se ne promijeni zakonodavna regulativa slična EU pa da veći dio tog novca može ući u opticaj.

Niske kamatne stope bi trebale biti dodatni poticaj privredi i stanovništvu za dugoročno kreditiranje-investiranje, što nije slučaj. Očito su nam želje za rastom i razvojem puno veće od realnosti. Potreban je dugoročan (novi) strategijski okvir, strukturne reforme, adekvatna pravna regulativa kako bi mogli graditi razvijenije društvo, društvo po našim željama. Ovako će to, nažalost, ostati samo snovi. Ne naziru se ni u tragovima takve promjene, pomaci koji bi u nekom dugoročnijem periodu mogli zadovoljiti naše današnje želje.

Egzodus ljudi iz naše zemlje i dalje je gorući problem cijelog društva. Koliko se taj demografski odliv odražava i na poslovanje banaka?

Emigracije stanovništva nisu nikakva novost, niti je to problem samo u BiH. U čitavom svijetu su one i danas prisutne. Ljudi jednostavno traže bolji život tamo gdje misle da ga mogu ostvariti. Stanovništvo iz Afrike migrira u Evropu, a stanovništvo iz svih evropskih država migrira iz zemalja sa slabijim standardom u one s boljim. Dok naši ljekari i medicinske sestre migriraju u Njemačku, ljekari iz Njemačke migriraju u Finsku i Dansku. Taj proces nije moguće zaustaviti, ali je moguće učiniti ga kontroliranim. Za to su potrebne nove cjelovite sistemske mjere o kojim se kod nas ne razmišlja.

Odlaskom mladog, školovanog kadra, gubimo demografski rast, postajemo zemlja staraca koja neće biti u relativno kratkom periodu samoodrživa kao takva. U takvim uvjetima i banke dijele sudbinu cijele zemlje. Jasno je da bez novih, mladih ljudi, nema ni razvoja u državi niti potražnje za proizvodima u bankama. Ja se iskreno nadam da će konačno odgovorni o tom problemu ozbiljno povesti računa i to ne jednokratno, nego kao jednom od najvažnijih dugoročnih problema. Te probleme neće biti jednostavno, naročito brzo, riješiti, ali ako danas počnemo izgledi su nam puno veći.

Poznat je fenomen kredita koje naši ljudi s namjerom prevare uzimaju prije odlaska iz zemlje. Na koji način se banke danas bore s tim te šta bi mogle u narednom periodu poduzeti u pogledu vlastite zaštite?

Banke su već davno uočile ovaj fenomen. Jasno je da odlaze u najvećem broju mladi ljudi i među njima veliki broj onih s kreditnim zaduženjem. Postoji vrsta kredita koji na ovaj način padaju na teret banaka ukoliko se ne postignu međudržavni sporazumi, kako niko ne bi mogao izbjeći svoju obvezu. Drugi način je nažalost za građane skuplji, nepovoljniji. Naime, banke će morati tražiti dodatna osiguranja kredita kako bi se ovaj proces zaustavio. Svi ti prevaranti indirektno poskupljuju kredite svojim sugrađanima koji su ostali u zemlji i redovno plaćaju svoje obveze. Siguran sam da će se ovom “fenomenu” brzo stati ukraj na jedan ili drugi način.

Direktor JP Autoceste Adnan Terzić najavio je da će se neke dionice autoputa A1 finasirati i kreditima komerijalnih banaka. Kako to komentarištete te kako se to može odraziti na druge segmente kreditiranja, privredu i stanovništvo?

Nije to ideja gospodina Terzića, to su velike banke iznijele kao realnu mogućnost. Nije problem izračunati koliko bi banke u BiH mogle skupa kreditirati takve projekte uz iste uvjete kao i EBRD i EIB. Te institucije ne bi smjele biti konkurencija bankama u državi, a jesu. Kao drugo, njihov doprinos razvoju zemlje je ravan nuli, za razliku od poslovnih banaka koje posluju po bh. pravilima. Jasno je da takvi krediti poslovnih banaka ne bi umanjili i neće umanjiti kreditnu sposobnost banaka za obavljanje redovnih aktivnosti u privredi i stanovništvu.

Kakva će za banke biti 2020. godina, a šta mogu očekivati građani i privreda? Kakvo kretanje kamatnih stopa predviđate?

U ovoj 2020. godini ne očekuju se nikakve značajnije promjene. Banke će i dalje pokušavati svoju kreditnu aktivnost i privredi kao i stanovništvu kako bi bile u stanju kreirati neophodne prihode. S obzirom na još uvijek veću ponudu novca od potražnje, kao i stagniranje kamata u EU, za očekivati je blago sniženje kamatnih stopa na sve kredite. Na strani depozita je očekivati blagi pad kamate po viđenju, kao i blagi rast kamate na dugoročne depozite. Banke će i dalje raditi na povećanju mogućnosti kroz racionalizaciju poslovanja i kreiranje novih proizvoda kao dodatnom izvoru prihoda.

Gledajući trend velikih EU banaka, a posebno banaka u Americi, za očekivati je u narednom srednjoročnom periodu potpuno novi pristup poslovanju za koji se već danas treba aktivno pripremati.


LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here